NA OSIJAMA ZASIJALA BOGOMOLJA

Kada se iz kanjona Bistrice, sa magistralnog puta Sarajevo-Miljevina, lijevo, izađe na Osija, razmaknu se brda. Pogled puca na Treskavicu, s jedne, Jahorinu, s druge i Zelengoru planinu, s treće strane. Ovdje se sudaraju ljuti vjetrovi, i sunce najjače sija. Zato su Osija. Na razvalinama u posljednjem ratu razorenih kuća Draškovića, stanuje tišina. Donacija nema za srpske stradalnike. Ali su zato, preživjeli Draškovići i potomci poginulih Osijana, odlučili da ponovo udahnu život svome ubijenom selu. U avgustu, lani, počeli su zidati bogomolju Svete trojice, čiji zvonik dominira okolinom.

 - Ovdje su naše bivše komšije muslimani, iz Mrežice, na Ilindan 92. na kućnom pragu pobili sedam stanovnika sela, sedam Draškovića, a kasnije i šest boraca VRS, koji su golorukom narodu pritekli u pomoć - kaže sa tugom starina Miloš Drašković. 

Automobilom smo ga povezli iz Miljevine, gdje danas živi. Nerado se sjeća zla, koje je prije 15 godina zadesilo njegovo selo. Dodaje da su ubijeni bili mirni i pobožni ljudi, koji, osim dobra, zlo nikome nisu mislili.
Na zaravni ispod seoskog groblja, puna šatra zvanica. Došli preživjeli stanovnici i njihovi potomci Osija, Bujakovine, Pijevca, Previća, Dragomilića, Mrežice... Neki su došli iz Kanade, drugi iz Beograda. Četiri stare lipe, na seoskom groblju, stražare i čuvaju duše umorenih stanovnika sela.
- Spomen-crkvu, u slavu postradalih novomučenika, deset metara sa šest i po, gradili smo uz pomoć ljudi dobrog srca - kazuje zadovoljno član Odbora za izgradnju, jedan od začetnika ideje o gradnji crkve na Osijama, Dane Drašković.
Zahvaljuje Bogu što je nekadašnje stanovnike sela okupio ponovo na jednom mjestu, te priložnicima i darodavcima sa raznih strana. Dane uručuje povelje i zahvalnice načelniku opštine Kalinovik Slavku Sladoju, kumu crkvenog zvona Vukiću Raspopoviću, iz Podgorice, ljudima iz Istočnog Sarajeva, Gacka, Nevesinja... Grubi radovi na crkvi su okončani, a pare su sakupljene i za ikonostas, fasadu, crkveni dom. Kamen za oblaganje stići će sa Morina, između Kalinovika i Nevesinja.
- Neka bi Gospod dao da ovaj hram žive vjere udahne život selu, koje je na pravdi Boga postradalo prije 16 godina - kaže u propovijedi paroh miljevski Duško Lalović, a Sreto Drašković briše suzne oči. Iz Beograda, gdje danas živi, stigao je u društvu dvanaestogodišnje unuke. Kaže da je podizanje spomen-crkve, najsvetiji događaj u njegovom životu.
Vjeruje da će sa izgradnjom bogomolje u selu biti i povratnika.
- Tog Ilindana, u svojoj kući, eno tamo, zaklan je slijepi i nepokretni osamdesetsedmogodišnji Vlade Drašković - podsjeća Boško Drašković, koji je sa rođakom Slobodanom pripremao crkvene temelje. Ubili su, nastavlja Boško, i Vladovu snahu Vidosavu, koja nije htjela da ostavi bolesnog svekra, Preživjela je, veli, nekim čudom, samo njegova majka Milka. Šest punih dana, bez hrane, sakrivala se u obližnjoj Pirovoj pećini. Poslije Osija, muslimani su u okolnim srpskim selima i zaseocima, pobili Tomoviće, Krstoviće, Todoroviće, Glogovce, Kalajdžiće.
- U Bujakovini su pobili moje stare roditelje - oca Dušana i majku Joku, te strica i strinu, pa ih bacili u jednu jamu, sahranili smo ih tek nakon godinu dana - priča Božo Kalajdžić. Dodaje da mu je, kad je vidio novu crkvu, došlo da zapjeva od neke sreće, ali rane, na srcu, još nisu zarasle.
Stanovnici Osija, po riječima Gorana Draškovića, koji živi u Kasindolu, ljubavlju, grade crkvu.
- Ima nas rasutih po cijeloj Republici Srpskoj, Srbiji, ali i u stranim zemljama, gdje smo priloge za izgradnju hrama, prikupljali od svih ljudi dobre volje - veli Goran. On je kamionom dovozio kamen, dasku, cement i sve što je potrebno. Tu su i Radmilo Drašković i Sreto Dragović. Raduju se, veli, danu kada će selo ponovo oživjeti dječijim smijehom, jer na Osijama, otkako je nikla bogomolja, sunce ponovo najjače sija.
    

Traže Žarka

Uporedo sa gradnjom crkve, Osijani nastavljaju davno započetu potragu za kostima njihovog predaka i rođaka Žarka Draškovića, koga je OZNA ubila. Žarko se 1941. godine odmetnuo u šumu i priključio srpskim rodoljubima koji su branili srpski narod od ustaša.

Izvor: Glas Srpske (Drago Todorović)

Podijeli
comments

Omladinski pokret_FB

Brojač posjeta

Danas216
Juče595
Ove sedmice216
Ovog mjeseca10043
Ukupno1282272
ponedeljak, 18 decembar 2017 10:05

Trenutno posjetilaca

Ko je na mreži: 77 gostiju i nema prijavljenih članova