KULTURNO ISTORIJSKO NASLEĐE NACIONALNOG PARKA SUTJESKA

„Neka oprosti gospođa Evropa, ona nema spomenike kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike, Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospodja Evropa samo Bosna ima spomenike…” (M.Krleža)

 

Nacionalni park Sutjeska pored brojnih prirodnih ljepota ima i veoma značajnu kulturno - istorijsku vrijednost.

Još od neolitskog perioda, zbog prirodnih pogodnosti, na ovo područje su se naseljavala stočarske zajednice. O tome svjedoče brojne grobne gomile – kameni timulusi.

Stočarstvo je bilo glavna djelatnost i njih mu se bavili Iliri, Vlasi I Sloveni. Izgon stoke na planinu i boravak u katunima je tradicija koja se sačuvala i do danas. Posjetimo li Zelengoru, ili pak Prijevor ispod samog vrha Maglića, možemo naći katune sa najstarijim elementima materijalne i duhovne kulture ovih krajeva.

U rimskom periodu, ovo je bilo izrazito važno tranzitno područje, zbog svog povoljnog geografskog položaja. Samo Tjentište je dobilo naziv od latinske rijeci tentorium što znači šator. Predpostavlja se da se razvilo na mjestu nekadašnje karavanske stanice, gdje su karavani noćijevali u šatorima.

Danas iz rimskog perioda nemamo mnogo tragova, izuzev oštećenih i lose vidljivih dijelova trase antičke ceste, pokrivenih turskom kaldrmom.

Prostor koji danas obuhvata Nacionalni park Sutjeska u srednjem vijeku je bio poprište važnih istorijskih događaja, od izuzetne važnosti za cijelo srednjovijekovno bosansko kraljevstvo. Bosanski velikaši su nastojali da održe ovo područje, koje je obuhvatalo tri srednjovijekovne župe, zbog položaja koje je zauzimalo na značajnom karavanskom putu iz Dubrovnika. U većoj ili manjoj mjeri, danas imamo sačuvane utvrde Vratar i Tođevac, crkve na Prijeđelu i Budošu, kao i veliki broj nadgrobnih spomenika – stećaka.

Period Otomanske vladavine ne donosi nam značajne kulturno – istorijske tragove na području NP Sutjeska,osim pravoslavne crkve u Popima.

Ni period austrougarske okupacije nije ostavio tragove graditeljskih i kulturoloških poduhvata na ovom prostoru.

Najvažniji istorijski događaj iz perioda Drugog svjetskog rata koji se odigrao na području NP je svakako bitka na Sutjesci, poznata kao Peta ofanziva. U spomen na ovaj događaj, odigran 1943. godine između njemačkih okupacionih snaga i oslobodilačkih jedinica, podignuto je Spomen obilježje Bitke na Sutjesci. Ono predstavlja vrijedno svjedočanstvo savremene arhitekture, sklupture i slikarstva.

Na različitim lokacijama, u sklopu NP Sutjeska,  postoji još 10 spomen-obilježja posvećenih određenim momentima ili ličnostima Bitke na Sutjesci. Među važnijima su Savin grob na Krekovima, spomen-obilježje podignuto u znak sjećanja na legendarnog vojskovođu bitke Savu Kovačevića; spomenik borcima 4. Proleterske crnogorske brigade na Popovom mostu; spomenik proboju obruča na Vučevu i grob Nurije Pozderca na Dragoš sedlu; spomenik borcima Druge dalmatinske brigade na Donjim Barama; spomen-obilježje na Ozrenu, mjestu gdje je u bitci na Sutjesci ranjen Tito, kao i drugi.

 

 

Podijeli
comments

Omladinski pokret_FB

Brojač posjeta

Danas354
Juče535
Ove sedmice2437
Ovog mjeseca8171
Ukupno1280400
petak, 15 decembar 2017 14:56

Trenutno posjetilaca

Ko je na mreži: 46 gostiju i nema prijavljenih članova