KULTURNO ISTORIJSKO NASLEĐE NACIONALNOG PARKA SUTJESKA (III DIO)

 SPOMEN-OBILJEŽJE I SPOMEN-KOSTURNICA NA TJENTIŠTU

 

Spomenik na Tjentištu, djelo Miodraga Živkovića, akademskog vajara iz Beograda, predstavlja najpoznatije obilježje jednog od najvažnijih događaja iz doba Drugog svjetskog rata – Bitke na Sutjesci.

Kada sa glavnog puta krenemo ka kotlini Sutjeske, ka svom zelenilu i prirodnim ljepotama koje pruža, prvo što pada u oči su bijela „raširena krila“. Simbol proboja neprijateljskog obruča. I kako se kamenim stepeništem penjemo ka ovom spomeniku, djeluje sve impozantnije,moćnije. I vodi nas kroz istoriju, do one davne 1943. godine, kada se na našim prostorima odigrala bitka koja je predstavljala prekretnicu za tadašnju SFRJ u Drugom svjetskom ratu.

Spomenik je podignut 1973. godine. Rađen je od betona, u vidu dva simetrična oblika visoka 12 metara.

Ispred Spomen-obilježja nalazi se Spomen-kosturnica, u kojoj se nalaze posmrtni ostaci 3 301 učesnika bitke na Sutjesci.

 

 

 SPOMEN KUĆA BITKE NA SUTJESCI NA TJENTIŠTU

 

Spomen-kuća bitke na Sutjesci, pored svoje istorijske, posjeduje i izuzetnu kulturnu, arhitektonsku i umjetničku vrijednost.

Djelo je, tada još uvijek mladog i nedovoljnog poznatog arhitekte Ranka Radovića, kasnije profesora i teoretičara arhitekture. Iako je njegova radna biografija izuzetno bogata (između ostalog projektovao i novu zgradu Ateljea 212), upravo ga je Spomen-kuća na Tjentištu uvrstila među najbolje arhitekte na svijetu. Naime, od 1988. godine, istaknuti američki arhitektonski teoretičar Čarls Dženks, uveo je Radovića i Spomen-kuću u svoju knjigu Evolutivno stablo – kao jedinog sa prostora bivše Jugoslavije.

Spomen-muzej je prizemni objekat, sa strmim krovovima, koji podsjećaju na katune. Krov se spušta do tla, i predstavlja varijaciju tradicionalne arhitekture.

Zanimljivo je da je prvobitno Radović zamislio da objekat djeluje kao da pluta na vodi, s obzirom da se oko same zgrade nalaze betonski stubići, tzv rigole, gdje bi se sipala voda. Na žalost,ta ideja nije nikada sprovedena u djelo.

Enterijer Spomen-kuće takođe sadrži djela jednog velikog umjetnika i profesora, Krsta Hegedušića. On je naslikao 13 zidnih slika – ciklus fresaka, na površini od 124 m2. Svaka od njih nosi ime i simbolizuje dio Bitke na Sutjesci. Okupator, Zbijeg, Leci, Tifusari, Kolona, Ranjenici, Neprolazi, Tito na Suhoj, Sutjeska – krvava rijeka, Djeca i psi, Ljubin grob, Proboj, Mrtvački ples fašizma – predstavljaju veliko i važno kulturno-istorijsko nasleđe ne samo NP Sutjeska, već i naše i trebamo se truditi da ta svjetski priznata djela i sačuvamo, a ne da ih uništavamo.

Na zidovima Spomen-muzeja takođe se nalazi upisano i 7370 imena boraca poginulih na Sutjesci.

Svečano je otvorena 27. jula 1975. godine.

Podijeli
comments

Omladinski pokret_FB

Brojač posjeta

Danas264
Juče600
Ove sedmice864
Ovog mjeseca15321
Ukupno1176228
utorak, 27 jun 2017 10:57

Trenutno posjetilaca

Ko je na mreži: 78 gostiju i nema prijavljenih članova