ISTORIJA FOČE (II DIO)

 

FOČA U SREDNJEM VIJEKU

FOČA je stari grad na ušću Ćehotine u Drinu, smještena na raskršću puteva, nezaobilazna tačka trgovačkim karavanima i putnicima, ali i osvajačkim vojskama (ilirskim, tračkim, rimskim, grčkim, avarskim, slovenskim, osmanskim, austro-ugarskim, njemačkim...)

Od XIV vijeka počinju pomeni u dokumentima. Tako u jednom dokumentu iz Dubrovačkog arhiva iz 1368. godine pominje se grad na ušću Ćehotine u Drinu, smješten na putu dubrovačkih karavana (Dubrovnik - Carigrad) kao značajan trgovačko - zanatlijski centar. Foča je znači još otada bila poznata po svojoj trgovini i zanatstvu. Vjeruje se da je ta trgovina počela od devetog vijeka, odmah iza dubrovačke.

Najpoznatiji put kroz Foču bio je Dubrovački, najtrajniji, najbliskiji i najzapamćeniji. Njime  se stizalo iz Dubrovnika u Foču za deset čela ili pet dana. Iz Foče je išao jedan krak dalje preko Tjentišta i kroz Vratar za Gacko. Drugi krak je išao ka Pljevljima a treći kada se pređe skelom kod današnjeg donjeg mosta, Ustikolini..

Manje je poznato da u ranom i sredinom srednjeg vijeka, najgušće na našim prostorima je bila naseljena baš oblast od Neretve do Drine, tj. oblasti Gornje Drine - Foče, Bistrice (stari gradovi oko Miljevine današnje), Sutjeske, Međurječja (sklad Pive i Tare), Zagorja (Kalinovik i okolina),Gacka, Nevesinja... pa je zato Foča bila oduvijek na raskrnici puteva.

Za srednjovjekovnog perioda Hotča (Hoča) se češće sa okolinom zvala Drina (Drina je naime, najviše zvano ono što zaklapa desna strana rijeke Drine sa rijekom Ćehotinom, pa uzbrdno i sklad Pive i Tare).

Foča je od nastanka srpske države spadala u Srbiju kojom su vladali Vlastimirovići. LJETOPIS POPA DUKLJANINA spominje kako je mađarski vojskovođa Kiš upao na ove prostore i pljačkao. Srpski knez Časlav Klonimirović Vlastimirović mu je pošao u susret i stigao ga pored same rijeke u ,,Drinskoj Županiji’’ (malo nizvodno od današnjeg grada Foče) i teško porazio Mađare da je i sam Kiš poginuo. Ova pogibija Kiša na prostoru današnje Foče je imala za posljedicu osvetu Kišove udovice, koja je posle upala u Mačvu iznenada noću sa velikom vojskom, zarobila i pogubila kneza Časlava, nakon čije smrti se Srbija raspala na manje udeone kneževine: Rašku i Bosnu.

Foča (odnosno oblast gornjeg toka rijeke Drine zvana ,,Drinska kneževina’’) je ipak sve do 1376. godine pripadala Raškoj, a tek za Tvrtka PrvogKotromanića, nakon rata sa Nikolom Altomanovićem ulazi u sastav Tvrtkove kraljevine (kojoj je središte u Bosni, jer Tvrtko je kralj Srba, a ne same Bosne), a ovim krajevima su upravljale njegove humske vojvode.

Poslije po Tvrtkovoj smrti 1391. godine ovim krajevima zavladala je porodica Hranića – odnosno veliki vojvoda Huma, Sandalj Hranić Kosača (1392-1435) koji je vladao gotovo samostalno svojom teritorijom od Neretve do Drine. Sandalja će naslijediti sinovac Stefan Vukčić Kosača, vojvoda (herceg) od Svetoga Save, po kome se njegova oblast nazva Hercegovina (1448. godine), pa tako i Hoču zapade da bude Hercegovina,ali po prilici za kratko i stono mjesto Hercegovine (Hercegovina nije imala prestonicu jer nije bila samostalna država, već stona mjesta, koja su se mijenjala po potrebi, ali najčešće su bila u Hoči, na Zagorju i Međurječju kod Hoče).

Tako Foča nikada u svojoj dugotrajnoj istoriji nije pripadala Bosni, nego uvijek Srbiji, pa Hercegovini, a tek od 1878. godine za Austro-Ugarske okupacije pripašće novostvorenoj, nikada do tada ne postojećoj Bosni i Hercegovini, koja je nastala kao okupacioni termin, i u sklopu nje se i dalje nalazila naravno u Hercegovini.

Još za Hranića - Kosača počeli su prvi upadi Osmanlija na ove prostore. Prva najezda Turaka prošla je Hočom (Fočom) još1416. godine, ali to nije bilo stalno zauzeće Hočeveć samo privremeno (pljačkaškog karaktera). Očiti su podaci iz dubrovačkih arhiva da 1430. godine Sandalj Hranić i dalje drži Hoču, Kukanji Goražde, jer mu je dolazio dubrovački poslanik kao zvaničniku.

Iste te 1430. godine sagrađen je poznati most i novi grad na Neretvi-Mostar, koji je gradio Radin gost,"majordom vojvode Stefana" (rodom iz Slatine kod Hoče,vjerovatno se prezivao Butković).

Iduća provala Turaka na Hoču je 1435. godine, isto samo privremena. Iste godine pominje se knez Hoče, Radeta Crijepović kako preuzima carinu za prodaju olova.

Ne zna se tačno datum kad je pala Hoča pod Tursku vlast zastalno, ali se zna da su 1. aprila 1465. godine Hoča i Goražde sigurno bili i dalje u rukama hercega Stefana. Tako da su Hoču Turci izgleda tek zastalno zauzeli prilikom pada unutrašnje Hercegovine, u ljeto 1465. godine, i od nje su osnovali krajiški vojvodaluk(vijalet) koji je bio pod bosanskim sandžakom.

Tek 16. januara 1470. godine od osvojene Hercegovine Turci su osnovali poseban hercegovački sandžak, koji je odvojen od bosanskog, sa centrom u Hoči (pominje se Ahmed-vojvoda koji upravlja iz sjedišta u Hoči). Hercegovački sandžak zahvataće čak i dijelove Dalmacije i Like, a sastojao se od više nahija i kadiluka.

Sjedište Hercegovačkog sandžaka ostalo je u Hoči do 1572. godine kada prelazi u Pljevlja,s tim što je sjedište bivalo povremeno i u Mostaru. I sjedište drinskog kadiluka bila je isto Foča, čak se zvao ,,kadiluk Foča,, od 1483. godine, a od 1495. godine zove se Fočanskim kadilukom. Osnivanjem Bosanskog pašaluka 1580. godine, hercegovački sandžak, a samim tim i Foča u njemu će biti uključena u njega.

NAPISAO:Vuk Petrović Aškraba

 

IZVORI I LITERATURA

1.PETAR AŠKRABA ZAGORSKI, ZAGORJE (SRBI KROZ VREMENA), 2005.

2.PETAR AŠKRABA ZAGORSKI, SRBIJA (ILI ZAGORJE, STARA SRBSKA PREZIMENA, SEOBE...), 2008.

3.JEFTO DEDIJER, HERCEGOVINA, 1898.

4.MARKO VEGO, NASELJA BOSANSKE SREDNJOVJEKOVNE DRŽAVE, 1957.

5.AHMET S. ALIČIĆ, POIMENIČNI POPIS SANDŽAKA VILAJETA HERCEGOVINA, 1985.

6.BOGUMIL HRABAK, FOČA DO KRAJA XVIIIVIJEKA, 1999.

7.ALIJA BEJTIĆ, POVIJEST I UMJETNOST FOČE NA DRINI, 1957.

8.NOVAK MANDIĆ STUDO, SRPSKE PORODICE VOJVODSTVA SVETOG SAVE, 2000.

9.SINIŠA MIŠIĆ, HUMSKA ZEMLJA U SREDNJEM VIJEKU, 1996.

10.RAZNE ISTORIJE: SRBA, BOSNE I HERCEGOVINE, NOVINE I ČLANCI, MONOGRAFIJE O FOČI, ENCIKLOPEDIJE...

 

 

Podijeli
comments

Omladinski pokret_FB

Brojač posjeta

Danas709
Juče477
Ove sedmice709
Ovog mjeseca12644
Ukupno1207383
ponedeljak, 21 avgust 2017 23:38

Trenutno posjetilaca

Ko je na mreži: 101 gostiju i nema prijavljenih članova